Stiven Kovi u 7 navika uspešnih ljudi nas uči da postoje 4 stvari koje nas ljude razlikuju od životinja. Te četiri stvari su: Svesnost, Mašta, Savest i Snaga volje. Stiven Kovi Svesnost definiše kao sposobnost čoveka da sebe odvoji od svojih misli, odnosno sposobnost čoveka da razmišlja o svojim mislima.
Zbog čega je ova sposobnost važna?
Ova sposobnost omogućava ljudima da imaju mogućnost da izaberu odgovor na određeni stimulus što nema niti jedna životinja na planeti.
Na primer, svesnost omogućava da ne reagujemo burno kada nas neko iznervira svojim ponašanjem.
Jedan od načina da poboljšamo našu svesnost jeste da uvedemo redovnu prakse meditacije....
Šta nije meditacija
Meditacija nije:
Šta jeste meditacija
Možda je najjednostavnije meditaciju objasniti na sledeći način:
Zamislimo put kojim idu auta. Neka su ta auta naše misli a mi smo neko ko se nalazi pored puta. Većina ljudi zamišlja meditaciju kao proces tokom kojeg mi stajemo na put i zaustavljamo auta, odnosno sprečavamo da se pojavljuju misli.
Međutim, meditacije je nešto sasvim drugo. Meditacija je proces koji nam omogućava da mirno sedimo pored puta i posmatramo auta koja prolaze (naše misli).
==
Što se tiče samoga procesa on se svodi na to da određeni vremenski period usmeravamo pažnju na određenu stvar (disanje, deo tela, zvuk, misao ili nešto drugo).
==
Možemo reći da ako naš mozak posmatramo kao neku vrstu mišića, onda je meditacija neka vrsta teretane za naš mozak.
Zbog čega je teško meditirati
Meditacija se reazlizuje tako što zatvorimo oči i pokušavamo da budemo fokusirani na jednu stvar, a to je možda najčešće disanje.
U čemu je problem?
Problem je u tome što je svako od nas navikao da većinu dana radi više stvari od jednom, i ovo je potpuno neprirodno stanje za svakoga od nas. Pored toga, većina ljudi meditaciju doživljava kao proces tokom kojeg ne smemo da imamo bilo kakve misli, što stvari samo čini još težim i dodatno podstiče mozak na pojavu misli i pravi krug gde sami sebi dokazujemo da nismo u mogućnosti da meditiramo.
Koje su koristi od redovnog meditiranja
Postoje brojna naučna istraživanja koja potvrđuje različite koristi od redovne meditacije.
U nastavku su, barem prema mom mišljenju, 4 ključne koristi:
-
Smanjuje ankicoznost i stres. Ovo potvrđuje
istraživanje iz 2012. godine. Naime, redovna meditacija čini da imamo "manje auta na putu", odnosno smanjuje količinu misli koje mogu da dovedu do ankcioznosti i stresa.
-
Povećava našu sposobnost da se fokusiramo i budemo disciplinovani. Ovo potvrđuje
istraživanje iz 2012. godine. Ukoliko redovno meditiramo, vežbamo naš "mišić" držanja pažnje na jednoj stvari što je ključna veština koja je neophodna ukoliko želimo da se tokom rada fokusiramo na jednu stvar i radimo je dug vremenski period, što je opet važno ukoliko želimo da dobro uradimo neki posao.
-
Jača delove mozga koji su odgovorni za donošenje odluka, pamćenje i bolju koncetraciju. Ovo potvrđuje
istraživanje iz 2009. godine. Redovna meditacija poboljšava neuroplastičnost što je sposobnost mozga da se menja i prilagođava i povećava nastanak novih neuronskih veza i jača postojeće čime se jačaju prethono navedeni delovi mozga.
-
Omogućava bolju emocilonalnu stabilnost. Ovo potvrđuje istraživanje iz 2007. godine. Meditacija omogućava ljudima da budu svesniji svojih emocija te da se bolje ponašaju kada se ne osećaju emocionalno dobro, kao i da imaju više razumevanja.
Kako da uspostavimo naviku meditacije
Kada želimo da uspostavimo bilo koju naviku, možemo koristiti okvir Džemsa Klira, pisca atomskih navika:
#1. korak = Učinimo je očiglednom
Odredimo vreme i mesto kada ćemo meditirati. Najlakše je da koristimo tzv. slaganje navika, odnosno da se vreme i mesto nastavlja na neku aktivnost koja je već postala navika. U mom slučaju to je trenutak kada skuvanu kafu stavim na sto u dnevnoj sobi.
#2. korak = Učinimo je prijatnom
Kreirajmo okruženje u kome ćemo se osećati prijatno. U mom slučaju to je instrumentalan muzika sa Spotify aplikacije koju puštam na Homepod uređaju u dnevnoj sobi.
#3. korak = Učinimo je jednostavnom
Započnimo sa kratkim periodom meditacije. Na primer jedan ili dva minuta tokom prve nedelje i nakon toga produžavamo. U mom slučaju sam počinjao sa 4 minuta i nije bilo ni malo jednostavno.
#4. korak = Učinimo je zadovoljavajućom
Osmislimo neku malu nagradu na kraju svake meditacije. U mom slučaju to je bilo ispijanje jutarnje kafe i stavljanje štrika u aplikaciji za praćenje navika.
Koji poznati ljudi iz oblasti ličnog razvoja preporučuju meditaciju kao redovnu praksu
Dipak Čopra
Dipak Čopra smatra meditaciju ključnim alatom za postizanje unutrašnjeg mira, zdravlja i duhovnog buđenja. U njegovim knjigama i seminarima, meditacija se koristi kao most između tela, uma i svesti. Često je povezuje sa samospoznajom, isceljenjem i proširenjem svesti.
==
U inspirativnoj sesiji pod nazivom „Probuđeni život“, Čopra će govoriti o najvažnijim pitanjima današnjice:
-
Da li smo usred velike promene paradigme u nauci?
-
Kako svest kao čisti potencijal utiče na intuiciju, kreativnost, isceljenje i buđenje viših sposobnosti?
-
Kako možemo veštačku inteligenciju koristiti ne samo kao alat, već kao partnera u evoluciji svesti i rešavanju globalnih izazova?
-
Koji su novi ciljevi kojima možemo težiti u vremenu sveopšte strepnje?
Džoe Dispenza
Poznat je po povezivanju meditacije sa neuroplastičnošću, kvantnom fizikom i isceljenjem. Fokusira se na vizualizaciju, energetske centre (čakre) i promenu stanja svesti.
Džej Šeti
Bivši monah, sada motivacioni govornik i autor. Praktikuje i promoviše svesnu pažnju (mindfulness) i mantra meditaciju, inspirisanu vedskom tradicijom.
Robin Šarma
Jedan od mojih heroja.🙂 U svom konceptu 5AM Club naglašava meditaciju kao prvi korak u jutarnjoj rutini, za jasnoću i fokus.
Toni Robins
Meditaciju naziva procesom prajminga i obavezni je deo njegove svakodnevne jutarnje rutine.